B
IJELO POLjE – Dolaskom proljeća bjelopoljoski stočari su već počeli pripreme za izdig na katune na planini Bjelasici gdje će sa stadima ostati od Đurđevdana do Mitrovdana. Domaćin iz Novog sela iznad Zatona Veselin Korać ima oko 120 ovaca i jagnjadi i desetak grla krupne stoke. Kaže da stoku izdiže na Rakitski katun i da sa familijom već završava pripreme za taj posao, jer na katunu treba podići tor, očistiti i poraviti objekat za boravak porodice, dopremiti osnovne životne namirnice, pripremiti bivak za mrs...
Korać se sa sjetom prisjeća, kako kaže, srećnih vremena kada su njegovi stari gazili po bjelasičkim bespućima i ništa nije bilo teško, iako je trebalo gotovo dan i noć hoda da stignu sa stokom do katuništa na blizu 1.700 metara nadmorske visine.
– Naš katun postoji više od pola vijeka. Katuni su u neku ruku bili tradicija i mnogim porodicama su predstavljali izvor egzistencije. U njima se živjelo od prvih dana proljeća sve do kasne jeseni. Bilo je prelijepo, a sada je malo nas koji sa stokom izdižemo na katun – priča Korać i dodaje da su na katune izdizali domaćini sa stokom iz Bojišta, Cerova, Jabučnog, Ravne Rijeke, Zatona, Majstorovine...
Kaže da se sada sve više zagovara planinski turizam, čime bi, kako on smatra, bio doveden u pitanje opstanak katuna. Ističe da ga je ipak ohrabrio početak izgradnje puta.
– Neće valjda ovi katuni nekome zasmetati. Njihov opstanak svakako bi igrao značajnu ulogu u turističkoj ponudi planine, te bi o tome nadležni trebalo da povedu više računa. Nije dovoljno samo napraviti put i stalno ponavljati da treba otvoriti Bjelasicu. Neophodno je obezbijediti i svu prateću infrastrukturu, kao što se to radi u savremenom svijetu. Pritom treba voditi računa da se sačuvaju tradicije i običaji svojstveni tom području – smatra Korać, dodajući da je ova godina možda i presudna da se nešto desi na Bjelasici, kad je u pitanju najava dobrih vremena.
Otvaranjem Bjelasice, kaže on, vratio bi se dio stanovništva.
– Vidjeli bi mladi za sebe šansu, da u ovom teškom vremenu nešto zarade, i tako oni koji su već zasnovali porodice prehrane ih, a oni momci koji se nijesu poženili dovedu na Bjelasici nevjeste da se i u kolibama čuje dječji plač – kaže Korać.
On naglašava da je život na planini težak i da iziskuje dosta rada i truda. U ime svojih komšija na planini, on apeluje na nadležne da se do katuna poprave putevi, obezbijedi voda i urednije snabdijevanje strujom.
Jedan od najmlađih, ali po broju grla stoke i najvećih katunjana je Nikola Bošković, iz sela Žari. On stado od oko 400 sitne i 20 grla krupne stoke izdiže na Žarski katun.
– Nije lako ali se mora živjeti, a ovo je mojoj porodici osnovni izvor egzistencije. Na katunu je lijepo ali je problem što nemamo vode, pa je na konjima moramo donositi sa okolnih izvora. I struja je dosta loša. Zato apelujem na nadležne, ako je moguće, da mi izađu u susret i dodijele solarni panel – apeluje Bošković, koji se sa suprugom i dvoje maloljetno djece već sprema za put na planinu Bjelasicu.
Predsjednik Mjesne zajednice Ravna Rijeka Dragiša hadži Jeremić kaže da su katuni na Bjelasici osim za stočarstvo pogodini i za bavljenje poljoprivredom, jer je to plodno zemljište, ali je problem nedostatak vode.
– Prošla godina je bila izuzetno sušna, pa je problem bio obezbijediti vodu za napajanje stoke. Ipak, lokalna uprava je izašla u susret zahtjevima stočara pa je Služba zaštite i spasavanja cisternama dopremala vodu koja je deponovana u ranije izgrađene objekte – kaže Jeremić i dodaje da će preko Savjeta MZ inicirati sastanak sa nadležnima u Opštini, kako bi se za ovo proljeće, kada vlasnici stoke ponovo krenu na katune, stanje bar djelimično popravilo.
Jeremić kaže da je ne tako davno na katune na Bjelasici izdizalo stotinu domaćina, a prošlog ljeta bilo ih je jedva 15.
– Sjeverna, bjelopoljska strana Bjelasice bila je mjesto gdje je na desetine stočara izdizalo svoja stada i nadamo se da će se ulaganjima u infrastrkturu kroz kapitalni državni budžet stanje popraviti – kaže Jeremić.
M.Novović
Raj za sve
Dragiša Hadži Jeremić smatra da ni Bjelopoljci nijesu svjesni sa kavim prirodnim bogastvom Bjelasica raspolaže.
– Tu su prelijepi obronci, izazovni za sve koji žele da uživaju u netaknutoj prirodi, ali i snijegu kojeg uvijek ima u izobilju. Prije nekoliko dana obilazili smo planinu i na pojedinim mjestima bilo je snijega visine i do metar, pa nijesmo mogli proći. Stoga nas ohrabruje sve što se dešava kada je u pitanju otvaranje bjelopoljske strane Bjelasice.
Prvi koraci su napravljeni. Asfaltirana je jedna trasa puta i izgrađen most od magistrale prema Ravnoj Rijeci i Majstorovini, odnosno putu za planinu. Očekujem da će ubrzo put od magistrale Ribarevine – Mojkovac do mosta na Ljuboviđi biti asfaltiran i priveden namjeni. Kada put bude u funkciji biće više i naroda na Bjalasici. Stočari će imati šta da ponude posjetiocima jer organska hrana je na cijeni. Mislim da će se Bjelasica otvoriti ne samo za turizam, već i za intenzivnije bavljenje poljoprivredom. Ubijeđen sam da će se ovim putem vratiti stočari na Bjelasicu, da će zaživjeti poljoprivreda na ovim prostorima. Naravno treba da dobijemo i skijalište kakvo nam dolikuje, ali i žičare i adekvatne hotele, kako bi Bjelasica bila ono što treba da bude, raj za sve – ističe Jeremić.
On dodaje da očekuju da i novi gradonačelnik Petar Smolović bude naklonjen valorizaciji ovog planinskog područja.